Return to Various files
Vladimir Lojanica d.i.a.

Vladimir Lojanica, dipl.ing.arh. docent


docent Vladimir Lojanica d.i.a.

Arhitektonskog fakuleta u Beogradu
katedra za arhitektonsko
i urbanisticko projektovanje

kabinet 239

Adresa:
Bulevar kralja Aleksandra 73/2
11000 Beograd
vlojanica@beotel.yu


BIOGRAFIJA

  • rodjen 16.07.1969.godine, u Beogradu

  • skolovanje i Arhitektonski fakultet zavrsio u Beogradu 1995.godine

  • za vreme studija dva puta proglasen za studenta generacije 1991. i 1995.godine

  • na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu od 1996.godine, gde trenutno u zvanju docenta realizuje programe iz oblasti arhitektonskog i urbanistickog projektovanja

  • stipendista vlade Srbije na programu Ilinois Univerziteta u Cikagu, SAD 1992.godine

  • 1993.godine ucesnik na programu nastave Arhitektonskog fakulteta, Univerziteta u Melburnu, Australija

  • 2000.godine osnovao studio proASPEKT

RAD U NASTAVI

  • studijska podrucja - prakticna i teorecka nastava
    (osnovni ciljevi nastave su razvijanje sposobnosti za projektovanje i razumevanje metodologije projektnog procesa, kreativno misljenje i formulacija koncepta u uslovima konkretnog konteksta)

NAGRADE

  • 1994.godine dobitnik nagrade "Urban Housing" koji su asocijacije americkih i engleskih arhitekata te godine dodelile za jedan od najuspesnijih studentskih projekata iz oblasti stanovanja na evropskom podrucju
  • 1996-2006. dobija vise nagrada na domacim i medjunarodnim konkursima za arhitektonsko-urbanisticka resenja:
  • 6 profesionalnih nagrada, medju kojima je i Priznanje 23.Salona arhitekture za najbolji projekat za objekat Ministarskog kompleksa Kugali, Ruanda 2000.godine

PROJEKTI

  • vise od 70 projekata za objekte razlicitih namena od kojih najmanje 20 realizacija od enterijera, individualnih kuca, poslovnih i javnih objekata
  • vise projekata i pisanih radova su mu publikovani u nizu strucnih casopisa u zemlji i inostranstvu ili su izlagani na znacajnim izlozbama

javni objekti


BELEXPOCENTAR - Beograd 2004. ZGRADA VLADINOG IZBORNOG KOMITETA - Kigali 2002. NACIONALNA BIBLIOTEKA - Kigali 2000. ZGRADA MINISTARSTVA - Kigali 2000.

 

 

individualne kuce


PORODICNA KUCA ZEMUN - Beograd 2005. PORODICNA KUCA - Kigali 2002. PORODICNA KUCA DEDINJE - Beograd 2001-03.

 

 

industrijsko-magacinski objekti


AUTO SALON FORD - Beograd 2004. BENZISKA PUMPA NA AUTOPUTU - Beograd-Zagreb 2004. UPRAVNI OBJEKAT WURTH - Beograd 2003.

 

 

urbanizam


URBANISTICKI PLAN PLESCEVO - Moskva 2006. ZABAVNO-REKREATIVNI PARK - Kigali 2004.

 

 

enterijeri


BANKA - Moskva 2006. STAN - Beograd 2004. SPLAV RESTORAN - Beograd 2004.

 

 

 

IZLOZBE I RADOVI

  • ucesce na 15 izlozbi, ukljucujuci 8. i 10. svetsko BIJENALE arhitekture u Veneciji
  • 7 profesionalnih i medjunarodnih konferencija
  • publikovani radovi i tekstovi u vise od 16 publikacija
    • 2000.godine - ucesce u izradi skolskog materijala za studente SVESKE, stanovanje 1-9
    • 1999.godine - prikaz medjunarodne konferencije "50.gododina ideje Candigara", Candigar, Indija
    • 1996.godine - "Beogradska sredina - graditeljska iskustva", naucni skup, Ankara, Turska

CLANSTVO

VIZIJA

  • Gledano metodoloski povratna sprega uticaja kontekstualnih elemenata i projektnog procesa uslovljava sustinsku povezanost mesta i kvalitata arhitekture. Snazna veza arhitekture i konteksta, uspostavljanjem viseslojnih odnosa, znaci refleks prema lokalnom dok relacija prema aktuelnim koncepcijama u arhitektonskom izrazavanju, donosi i stav prema globalnom. U vremenu, odnoseci se prema aktuelnom trenutku, u stvari se obracamo i trajnosti kao principu egzistencije ljudskog napora koji prevazilazi destrukciju vremena i slavi ukupni civilizacijski napredak. Po svom karakteru arhitektura ovako moze biti podjednako subjektivna, okrenuta sebi i ekstrovertna, komunikativna sa okruzenjem � istovremeno, uvek samosvesna i uvidjavna. Abivalentna, dakle, i kada se misli o relaciji spolja unutra, dve razlicite oblasti prostora, ili mozda ne. Uvek ta granica i da li ona spaja ili razdvaja? I taj zid razlicite "gustine" � najradikalniji minimum prostorne definicije forme. Dok funkcionalna vrednost raste kroz kvalitet upotrebe forme, istovremeno kvalitet dozivljaja forme proistice iz jasne percepcije namene. Forma jeste definisana namenom, ali "upotreba" takodje moze biti forma.

    V.L.

LAST UPDATE: Desember 2006.